Reme Aranga

Kua whakamahia nga tangata katoa ki te ahua o te Karaiti hei hepara pai me te reme a te Atua, engari ko te reme o te kapenga he raruraru mo nga Karaitiana kaiwhenua. Ua riro anei te Amuraa maa hopea ei oroa Pasa i reira te Mesia e te mau aposetolo i amu ai i te i‘o o te hoê mamoe? 

Ko te Synoptic Gospels (te toru tuatahi) e whakaatu ana i tu te Hapa Whakamutunga i te po o te Aranga; Te auraa ra, ua amu Iesu e ta ’na mau pǐpǐ i te mamoe o te Pasa (Mat. 26:17 , Mk. 16:16 , Luk. 22:13). Teie râ, te parau ra Ioane e ua tupu na mua ’tu te oroa tamaaraa: “Na mua ’‘e i te oroa Pasa, ite a‘era Iesu e ua tae i to ’na hora mai teie nei ao i te Metua ra, … , ka mau ki te tauera, ka whitiki ia ia.” (Ioa. 13: 1—4). Mena he rereke te raupapa o nga huihuinga, kare pea ko te Hapa Whakamutunga te kai kapenga. Te taata tuatapapa beretane ra o Geoffrey Rudd, i roto i ta ’na buka maitai roa No te aha e haapohe ai no te maa? tuku te otinga e whai ake nei mo te kai o te reme Paschal: I tu te Hapa Whakamutunga i te Taite, te ripekatanga – i te ra i muri mai, te Paraire. Teie râ, ia au i te faatiaraa a te ati Iuda, ua tupu teie na ohipa e piti i te hoê â mahana, no te mea te mana‘o ra te mau ati Iuda i te haamataraa o te hoê mahana apî mai te toparaa mahana o te mahana na mua ’tu. Ko te tikanga, ka peia e tenei te katoa o te waa. I roto i te pene tekau ma iwa o tana Rongopai, e kii ana a Hoani ko te ripekatanga i mahia i te ra whakarite mo te Aranga, ara, i te Taite. I muri iho, i roto i te irava XNUMX, ka kii ia kaore i waiho te tinana o Ihu i runga i te ripeka no te mea "he ra nui taua hapati." Arā, ko te kai o te Hapati Aranga i te ahiahi o te ra o mua, te Paraire, i muri i te ripekatanga. Noa ’tu e te patoi ra na Evanelia matamua e toru i te tatararaa a Ioane, ta te rahiraa o te mau aivanaa Bibilia e mana‘o ra e e faatiaraa tano no te mau ohipa i tupu, te haapapu ra teie mau tatararaa te tahi i te tahi i te tahi atu mau vahi. Ei hi‘oraa, i roto i te Evanelia a Mataio (26:5 ) te parauhia ra e ua opua te mau tahu‘a eiaha e haapohe ia Iesu i te taime o te oroa, “ia ore te mau taata e orure hau”. I tetahi atu taha, ka kii tonu a Matiu ko te hapa whakamutunga me te ripekatanga i mahia i te ra o te kapenga. I tua atu, me tohuhia, e ai ki nga tikanga a Talmudic, kaore e taea te whakahaere i nga whakawakanga ture me te patu i te hunga kino i te ra tuatahi, te tino tapu, te ra o te Aranga. I te mea e mea mo‘a te Pasa mai te Sabati, aita te mau ati Iuda i mau mauhaa tama‘i i taua mahana ra (Mk. 14:43, 47) e aita i faatiahia ia hoo mai i te mau ahu e te mau raau tanu no te hunaraa ( Mar. 15:46, Luka 23:56). I te pae hopea, ua faataahia te ru o te mau pǐpǐ i te hunaraa ia Iesu na roto i to ratou hinaaro e iriti i te tino i nia i te satauro hou te oroa Pasa (Mk. 15: 42, 46). Ko te kore rawa o te whakahuatanga o te reme he mea nui: kaore i whakahuahia mo te Hapa Whakamutunga. Te taata tuatapapa Bibilia o J. A. Te mana‘o ra o Gleizes e na roto i te monoraa i te i‘o e te toto i te pane e te uaina, ua faaite Iesu i te hoê tahoêraa apî i rotopu i te Atua e te taata, te hoê “faahauraa mau e ta ’na mau taata atoa i poiete”. Ahiri te Mesia i amu i te i‘o, ua faariro oia i te arenio, eiaha te faraoa, ei tapao no te aroha o te Fatu, na roto i to ’na i‘oa te Arenio a te Atua i faaore i te hara o te ao nei na roto i to ’na iho poheraa. Te faaite ra te mau haapapuraa atoa e e ere te Amuraa maa Hopea i te oroa Pasa e te mamoe taui ore, te hoê râ “maa poroi” ta te Mesia i amu i ta ’na mau pǐpǐ herehia. Te haapapuhia ra te reira e Charles Gore, te Episekopo no Oxford, tei pohe: “Te farii nei matou e te faatitiaifaro ra o Ioane i te mau parau a Mareko no nia i te Tamaaraa Hopea. E ere te reira i te hoê tamaaraa no te Ata, e tamaaraa poro‘i râ, Ta’na tamaaraa hopea e Ta’na mau pipi. Kaore tetahi korero mo tenei hapa e korero ana mo te kawa o te kapenga "(" A New Commentary on Holy Scripture, ch. Aita hoê noa ’‘e vahi i roto i te mau huriraa mau o te mau papai Kerisetiano matamua e fariihia aore ra e faaitoitohia ’i te amu i te i‘o. Ko te nuinga o nga kupu whakapae i hangaia e nga Karaitiana o muri mai mo te kai i te kiko i runga i nga whakamaoritanga pohehe.

Waiho i te Reply